Ostali pojmovi
Diskriminacija je svako pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva) u odnosu na osobe ili grupe, kao i na članove njihove porodice, ili osobe u vezi s njima, na otvoren ili prikriven način, a koja se zasniva na rasi, boji kože, nacionalnom ili etničkom porijeklu i pripadnosti, jeziku, vjerskom ili političkom ubjeđenju, spolu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, rođenju, zdravstvenom stanju, bračnom stanju i drugim ličnim svojstvima. Diskriminacija predstavlja aktivno djelovanje i ponašanje na temelju predrasuda ili namjernog osporavanja prava nekoj društvenoj grupi i/ili pripadnicima tih grupa. Kriteriji osporavanja mogu se zasnivati na spolu/rodu, spolnoj orijentaciji, rasi, vjeroispovijesti, etnicitetu, dobi i sl. Diskriminirajuće djelovanje ide u prilog pojedinca/grupe, a usmjereno je na štetu drugog pojedinca/grupe, čime se ističe njihov manje vrijedan položaj u društvu. Norme i pravila na osnovu kojih se isključuju te druge, najčešće manjinske grupe, ugrađene su u društvenu strukturu i socijalizacijski se reproduciraju putem obrazovnog sistema, kulture, medija, a katkad i političkog sistema.
Eksploatacija predstavlja iskorištavanje drugih putem prostitucije ili drugih oblika seksualnog iskorištavanja, prinudnog rada ili pružanja usluga, ropstva ili postupaka sličnim ropstvu, služenja pod prinudom ili uklanjanja organa.
Krijumčarenje predstavlja nedozvoljeno prevođenje ili omogućavanje prevođenja jednog ili više migranata ili drugih lica preko državne granice ili sačinjavanje, nabavljanje ili posjedovanje lažne putne ili lične isprave u namjeri pribavljanja za sebe ili drugog neke koristi. Krijumčarenje predstavlja i vrbovanje,prevoženje, sakrivanje, pružanje zaštite ili na drugi način omogućavanje boravka krijumčarenih lica u BiH.
Maloljetna osoba/dijete je osoba koja nije navršila 18 godina života.
Migracija (latinski migratio, migrare – lutanje, kretanje, seljenje) podrazumijeva pristanak osobe da ode iz svoje zemlje porijekla i useli se u drugu zemlju. Migracija je dobrovoljna i ne podrazumijeva prevaru, prisilu, eksploataciju i nasilje. Migracija podrazumijeva fizičko kretanje kroz prostor između dvije destinacije; pritom je važna udaljenost, vrijeme ili trajnost boravka u drugoj zemlji, stanovanje, tj. prebivanje, aktivnosti i njihove posljedice.
Nadležne institucije predstavljaju svi državni, entitetski, kantonalni i općinski organi u BiH koji imaju zakonom propisane nadležnosti da koordiniraju ili provode aktivnosti na prevenciji i suzbijanju trgovine ljudima, odnosno nadležni su za pružanje pomoći i zaštite. Ti organi i institucije su: državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije, Ministarstvo sigurnosti BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija BiH, Služba za poslove sa strancima, Tužilaštvo i Sud BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, te entitetske, kantonalne i općinske institucije i organizacije, kao i nadležna odjeljenja Brčko Distrikta BiH za unutrašnje poslove, socijalnu, porodičnu i zdravstvenu zaštitu, nauku i obrazovanje, raseljena lica i izbjeglice, gender centri, sudovi i tužilaštva.
Neravnopravnost spolova podrazumijeva nejednakost muškaraca i žena pred zakonom, odnosno formalnu, ali i stvarnu nejednakost u svim područjima života. Neravnopravnost spolova odraz je historijske diskriminacije i sistemske potčinjenosti najčešće žena, ponajprije zbog njihove rodno definirane uloge; ona je osnovni, pretpostavljeni, iako ne jedini, izvor nejednakosti.
Ovlaštene organizacije označavaju registrirana udruženja ili fondacije (nevladine organizacije) sa kapacitetom za zaštitu i pružanje pomoći žrtvama i svjedocima žrtvama, a koje su zaključile protokol o saradnji u aktivnostima vezanim za borbu protiv trgovine ljudima sa nadležnim institucijama.
Prava žrtava trgovine ljudima su: adekvatan i siguran smještaj; zdravstvena zaštita; informiranje o pravnom statusu i savjetovanje u segmentu njenih prava i obaveza na jeziku koji žrtva razumije; pravna pomoć u toku krivičnog i drugih postupaka u kojima žrtva ostvaruje svoja prava; informacije o načinu pristupa diplomatsko-konzularnim predstavništvima zemlje porijekla ili uobičajenog boravka; informacije o mogućnostima i postupku repatrijacije; i različiti vidovi obuka i edukacija zavisno od finansijskih mogućnosti.
Predrasuda predstavlja najčešće negativan, premda može biti i pozitivan stav o nekoj grupi i njenim pripadnicima. Budući da prethodi iskustvu, ne mijenja se zbog sadržaja stečenih novim iskustvom. Riječ je o generalizaciji, odnosno uopćenom stavu koji dovodi do pretjerane kategorizacije neke grupe i njenih pripadnika. Ako se jasno pokazuje stav prema drugoj grupi, riječ je o otvorenoj predrasudi, a ukoliko se stav ne iskazuje, ali ipak djelatno utječe na ponašanje jedne grupe ili pojedinca prema drugima, radi se o prikrivenoj predrasudi.
Prostitucija predstavlja praksu dobrovoljnog upuštanja u seksualne aktivnosti, obično sa osobama koje nisu supružnici ili prijatelji, radi direktne isplate u novcu ili drugim vrijednostima. Prostitucija može biti dobrovoljna ako je u pitanju individualni izbor isključivo punoljetne osobe, pod uslovom da to nije organizirana aktivnost u kojoj učestvuje osoba (npr. podvodač i osoba koja se prostituira ili više njih).
Reproduktivno zdravlje je stanje potpune fizičke, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo odsutnosti bolesti ili slabosti. Reproduktivno zdravlje je povezano s reproduktivnim sistemom, njegovim funkcijama i procesima. Zaštita reproduktivnog zdravlja uključuje edukaciju o spolnosti i reprodukciji, savjetovanje o planiranju porodice, zdravstvenu zaštitu reprodukcije, prevenciju, dijagnostiku i liječenje različitih bolesti i poremećaja, prekide trudnoće te prevenciju spolnog zlostavljanja i brigu o žrtvama.
Reintegracija se može shvatiti kao naknadno obnavljanje ili dopunjavanje nečega što je pojedincu ili nekoj društvenoj grupi bilo bitno ili im je nedostajalo, a što je imalo presudan utjecaj na nastanak neželjene pojave, u ovom slučaju trgovine žrtvom. Reintegracija predstavlja sveobuhvatan proces koji je usmjeren na otklanjanje uzroka trgovine ljudima. Izazivanje promjena u ličnosti pojedinca, njegovoj porodici i lokalnoj zajednici je glavni preduslov uspješne reintegracije. Ukoliko su promjene samo na jednom nivou, npr. ličnom, a ne prate ih istovremeno promjene i na ostalim nivoima, izvjesnije je da će žrtva ponovo biti u opasnosti, nego da će se u potpunosti reintegrirati. U ovome i jeste najznačajnija razlika između resocijalizacije i reintegracije. Dok resocijalizacija insistira na odgovarajućim promjenama na nivou pojedinca, reintegracija podrazumijeva neophodnost promjena na svim nivoima. Reintegracija uključuje procese rehabilitacije, repatrijacije i resocijalizacije.
Rehabilitacija predstavlja mjere poduzete radi oporavka i uključivanja rehabilitirane osobe u svakodnevne životne tokove.
Repatrijacija podrazumijeva proces povratka stranca žrtve trgovine ljudima u zemlju porijekla.
Resocijalizacija predstavlja povratak žrtve u društvenu zajednicu i njenu osposobljenost da živi društveno usklađenim životom, da normalno i uspješno obavlja društvene djelatnosti. Ovdje se pretpostavlja ili da proces socijalizacije pojedinca nije uspješno okončan tokom razvoja i sazrijevanja ličnosti ili da je kod osoba koje su bile uspješno socijalizirane došlo do ispoljavanja neadaptiranog ponašanja usljed različitih nepovoljnih faktora. Zbog toga postoji potreba za njihovom naknadnom resocijalizacijom.
Rodna jednakost – označava slobodu svih bića. Koncept rodne jednakosti polazi od toga da su sva ljudska bića slobodna razvijati lične sposobnosti i činiti izbore bez ograničenja postavljenih zadatim rodnim ulogama; isto tako, da se različita ponašanja, težnje i potrebe žena i muškaraca uzmu u obzir i vrednuju jednako.
Pitanje jednakosti žena i muškaraca obuhvata pravo na jednakost i jednake mogućnosti, kao i pravo na razliku te priznanje prava i subjektivno znanje o tome, a tiče se samoreprezentacije, samopoštovanja i mnogostruke identifikacije pojedinaca kao ljudskih bića.
Samoidentifikacija podrazumijeva situaciju u kojoj punoljetna osoba pojašnjava oblike eksploatacije kojima je bila izložena tokom određenog perioda, a na osnovu kojih će nadležni službenik ili ovlašteno lice procijeniti da li se radi o potencijalnoj žrtvi trgovine ljudima.
Seksualno nasilje je prevladavajući oblik spolno uslovljenog nasilja i pokriva brojne vrste seksualnog zlostavljanja, među kojima su spolno uznemiravanje, prisilne seksualne radnje, silovanje, incest, seksualno ropstvo, prostitucija, nasilna djela protiv seksualnog integriteta žena, prisilna trudnoća, negiranje prava na korištenje kontracepcije i drugi oblici neželjenoga seksualnog ponašanja. Svjetska zdravstvena organizacija definira seksualno nasilje kao bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njene seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakteriziraju ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba. Uz to, u taj tip nasilja valja uključiti i različite oblike ritualnih praksi, uključujući silovanje u ratu, genitalno sakaćenje žena ili kazne za rodnu transgresiju.
Specijalni tretman djeteta podrazumijeva omogućavanje smještaja na sigurno mjesto, poštovanje mišljenja djeteta pravo na povjerljivost i diskreciju, pravo na informaciju, efikasno vođenje postupka, odnosno procjenu pojedinačnog slučaja, te pronalaženje i primjenu trajnog rješenja.
Spol/rod predstavlja biološke karakteristike koje obilježavaju ljudska bića kao žene i muškarce. U društvenim se naukama spol definira kao društvena i zakonska klasifikacija bioloških karakteristika koje osobe dijele na samo dvije kategorije, na muški i ženski spol.
Koncept spola/roda se odnosi na društvene razlike između žena i muškaraca, razlike koje su naučene, koje se mijenjaju vremenom i koje imaju širok raspon varijacija unutar jedne kulture i između kultura.
Spolna diskriminacija predstavlja svako isključivanje, ograničavanje ili nejednak tretman zasnovan na spolu. Uključuje sve oblike ponašanja ili predrasuda usmjerenih na osporavanje prava na osnovu spola.
Pojam se najčešće odnosi na diskriminaciju ženskog spola.
Svjedok je lice bez čijeg svjedočenja nema izgleda da se u krivičnom postupku istraže i utvrde činjenice ili utvrdi boravište osumnjičenog lica, ili bez čijeg svjedočenja bi to bilo znatno otežano.
Stereotip predstavlja generalizirane stavove o nekoj drugoj, ali i vlastitoj grupi. Najčešće obuhvataju fizičke i psihičke karakteristike za koje se pretpostavlja da određuju prije svega nekog pojedinca, a zatim cijelu grupu kojoj taj pojedinac pripada. Najčešće su pozitivni stereotipi stavovi o svojoj grupi, a negativni se odnose na stavove o drugim grupama, iako je moguća i obrnuta situacija.
Vrbovanje/regrutiranje u domenu trgovine ljudima obuhvata razne oblike prevare, obmane, laži i/ili iskrivljavanja činjenica u svrhu uvjeravanja osobe – žene, djeteta i/ili muškarca da pristane na ponuđene, odnosno lažno predstavljene uslove života i/ili rada u matičnoj zemlji ili inostranstvu. Vrbovanje može vršiti nepoznata osoba, ali se u praksi najčešće radi o poznaniku, prijatelju, partneru i/ili članu porodice. Također, vrbovanje se može vršiti posredstvom agencije za zapošljavanje i/ili sklapanje brakova, kao i putem oglasa za posao koji se mogu naći u novinama.
Žrtva je svako fizičko lice koje je postalo predmet trgovine ljudima u smislu definicije trgovine ljudima.
