Državne institucije

Novom Strategijom 2020-2023 uvedena je Strateška mjera koja definira uspostavljanje sasvim novog mehanizma koordinacije aktivnosti na suprotstavljanju trgovini ljudima. Ovom mjerom se utvrđuje uspostavljanje nove koordinirajuće strukture na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini za suprotstavljanje trgovini ljudima, odnosno reforma postojećih Regionalnih monitoring timova (četiri tima kreirana po osnovu regionalnog djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA) u novu strukturu – Lokalne koordinacijske timove širom Bosne i Hercegovine. Koordinacijski timovi formirani su na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (1), u kantonima Federacije Bosne i Hercegovine (10), Republici Srpskoj (6) i Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine (1).

Koordinacijski timovi u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH

Vlada Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine i vlade kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine svojim odlukama osnovale su koordinacijske timove za borbu protiv trgovine ljudima Distrikta Brčko i kantona. Uz manje razlike uzrokovane pravnim i institucionalnim uređenjem definirano je da koordinacijski timovi vrše stručne, operativne i administrativno-tehničke poslove na jačanju funkcionalnih veza i saradnje između nadležnih organa vlasti i nevladinih organizacija koje provode aktivnosti na području Distrikta i kantona u cilju suzbijanja i sprečavanja trgovine ljudima, a naročito: efikasnu i proaktivnu identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima i rizičnih situacija koje dovode do trgovine ljudima; efikasno krivično gonjenje učinilaca krivičnih djela povezanih s trgovinom ljudima; osiguranje adekvatnije zaštite i pomoći potencijalnim i identificiranim žrtvama trgovine ljudima i praćenje trendova pojave trgovine ljudima i preventivno djelovanje na uzroke koji dovode do trgovine ljudima.

Sastav koordinacijskog tima zasnovan je na principu reprezentativnosti svih institucija u Distriktu i kantonima i organizacija civilnog društva koji u svojoj nadležnosti, ovlaštenjima i djelatnostima imaju poduzimanje aktivnosti koje su u direktnoj ili indirektnoj vezi s borbom protiv trgovine ljudima, bilo da se radi o krivičnom gonjenju trgovaca ljudima, zaštiti i pomoći za žrtve trgovine ljudima ili poduzimanju preventivnih mjera na suzbijanju trgovine ljudima.

Koordinacijske timove u pravilu čine predstavnici sljedećih nadležnih institucija i organizacija civilnog društva: Ministarstvo unutrašnjih poslova; Ministarstvo pravde; Ministarstvo rada i socijalne politike; Ministarstvo obrazovanja; Ministarstvo zdravstva; Tužilaštvo Distrikta i kantona; zavod za rad i zapošljavanje; centri ili službe za socijalni rad; centri za mentalno zdravlje; uprava za inspekcijske poslove; organizacije civilnog društva koje imaju odgovarajuće iskustvo i kapacitete za pružanje direktne asistencije žrtvama i svjedocima žrtvama trgovine ljudima te kapacitete za provođenje preventivnih aktivnosti, kao i dnevne centre za djecu koja žive, rade i borave na ulici; kao i druge institucije i organizacije za koje Vlada procijeni da je njihovo učešće u radu tima od značaja za funkcioniranje tima.

Svaki koordinacijski tim funkcionira na dva nivoa: strateškom i operativnom. Koordinacijski timovi na strateškom nivou obavljaju sljedeće aktivnosti: planiranje i provođenje mjera na provedbi Strategije suprotstavljanja trgovine ljudima Bosne i Hercegovine (2020–2023), predlaganje vladama Akcijskog plana za provedbu Strategije, koordiniranje provođenja Akcijskog plana, izvještavanje vlada i državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima Bosne i Hercegovine o provođenju Akcijskog plana; prikupljanje i analiziranje informacija o stanju i trendovima trgovine ljudima na području Distrikta i kantona i redovno procjenjivanje adekvatnosti pravnog okvira, institucionalnog okvira, ljudskih i drugih kapaciteta za adekvatan odgovor na ovaj problem, te planiranje i provođenje mjera za savladavanje uočenih nedostataka u pravnom i institucionalnom okviru i praksama u provođenju planiranih mjera; praćenje domaćih propisa i prakse i međunarodnih propisa, praksi i standarda i njihove provedbe u Distriktu i kantonima, razmatranje problema vezanih za primjenu zakonskih i podzakonskih propisa s ciljem usklađivanja pravnog i regulatornog okvira i pozitivnih praksi te iniciranje odgovarajućih izmjena i dopuna, s ciljem osiguranja jedinstvenog pristupa u krivičnom gonjenju trgovaca ljudima i njihovom kažnjavanju i jedinstvenog pristupa i stepena zaštite i pomoći za žrtve trgovine ljudima; razvijanje kapaciteta institucija i organizacija uključenih u aktivnosti borbe protiv trgovine ljudima, kreiranje i provođenje stručnih edukacija i obuka, razvijanje edukativnih programa i materijala o trgovini ljudima; informiranje javnosti o uzrocima i pojavnim oblicima trgovine ljudima i prepoznavanju slučajeva trgovine ljudima; provođenje preventivnih aktivnosti usmjerenih na smanjenje rizika za trgovinu ljudima, a posebno kroz istraživanja kojima se utvrđuju uzroci i trendovi koji utječu na povećan rizik od trgovine ljudima; kreiranje i provođenje kampanja podizanja svijesti opće i stručne javnosti o trgovini ljudima; razvijanje i provođenje aktivnosti za zaštitu i podršku ranjivim grupama poput djece koja borave i/ili rade na ulici, žrtava nasilja, izbjeglih i raseljenih i manjinskih grupa; koordiniranje aktivnosti koje se provode u sklopu programa vezanih za borbu protiv nasilja u porodici, ravnopravnosti spolova, borbu protiv nasilja nad djecom, poboljšanja položaja Roma, zaštite djece iz etničkih manjina koje su prisiljene na rano stupanje na brak, socijalno-ekonomskog razvoja, povratka raseljenih osoba i izbjeglica, te druge aktivnosti koje imaju direktan utjecaj na prevenciju trgovine ljudima i socijalno-ekonomsko jačanje ranjivih grupa stanovništva; planiranje i provođenje programâ upoznavanja školske djece o temi borbe protiv trgovine ljudima; planiranje i provođenje programâ u lokalnoj zajednici koji će pružati obrazovanje o sprečavanju trgovine ljudima među djecom koja ne pohađaju školu i zajednicama pod posebnim rizikom.

Koordinacijski tim na operativnom nivou obavlja sljedeće aktivnosti: planiranje i poduzimanje koordiniranih aktivnosti u istraživanju slučajeva trgovine ljudima i gonjenju počinilaca krivičnih djela vezanih za trgovinu ljudima i razmjena raspoloživih informacija o rizičnim situacijama, te potencijalnim i identificiranim žrtvama trgovine ljudima; planiranje i poduzimanje koordiniranih aktivnosti na pružanju zaštite i pomoći potencijalnim i identificiranim žrtvama trgovine ljudima, razmjena raspoloživih informacija koje mogu doprinijeti identifikaciji žrtava trgovine ljudima, razmjena raspoloživih informacija, analiza i procjena te zajedničko sačinjavanje procjene rizika i individualnog programa zaštite i pomoći, odnosno rehabilitacije i reintegracije identificiranih žrtava trgovine ljudima; kada postoji potreba da se kreira i provede individualni program rehabilitacije, reintegracije i resocijalizacije za potencijalnu ili identificiranu žrtvu, koordinacijski tim pružat će podršku stručnim timovima centra/službe za socijalni rad u pripremi individualnih programa rehabilitacije, reintegracije i resocijalizacije i njihovoj provedbi.

Funkcioniranje koordinacijskog tima zasnovano je na održavanju redovnih sastanaka na strateškom nivou najmanje svaka tri mjeseca, a na operativnom nivou formiranjem tima za svaki pojedinačan slučaj identificiranja rizične situacije ili potencijalne žrtve i stalnim koordiniranjem aktivnosti na tom predmetu. Koordinator tima uz konsultacije s tužilaštvom, policijom i centrom za socijalni rad u svakom pojedinačnom slučaju identificiranja rizične situacije ili potencijalne žrtve trgovine ljudima formira operativni tim, koji planira dalje mjere za postupanje u tom predmetu i koji koordinira provođenje planiranih mjera. Članovi tima, po potrebi i na zahtjev, povezuju i koordiniraju saradnju između postupajućih službenika iz nadležnih institucija i ovlaštenih organizacija u radu na konkretnim predmetima koji zahtijevaju identifikaciju žrtve i pružanje pomoći i zaštite potencijalnim žrtvama trgovine ljudima. Komunikacija s drugim koordinacijskim timovima vrši se isključivo preko koordinatora timova.

U Republici Srpskoj (Banja Luka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Istočno Sarajevo i Trebinje) u skladu s teritorijalnom organizacijom okružnih javnih tužilaštava. Regionalni monitoring timovi su koordinirajuće strukture osnovane radi unapređenja funkcionalnih veza između javnih tužilaštava, policije, inspekcije rada, ustanova socijalne zaštite i drugih nadležnih organa koje učestvuju u provođenju aktivnosti na suzbijanju i sprečavanju trgovine ljudima. Regionalni monitoring timovi otvoreni su za učešće drugih ovlašćenih subjekta uključenih u prevenciju i suzbijanje trgovine ljudima u ovim regijama, a s ciljem efikasnijeg suprotstavljanja trgovini ljudima.

Regionalni monitoring timovi međusobno sarađuju u provođenju aktivnosti na suzbijanju i sprečavanju trgovine ljudima. Regionalni monitoring timovi ne utječu na stvarnu i mjesnu nadležnost institucija Republike Srpske uključenih u suprotstavljanje trgovini ljudima. Regionalni monitoring timovi čine: policijski službenik nadležne policijske uprave, koji je ujedno i koordinator monitoring tima; okružni tužilac mjesno nadležnog javnog tužilaštva; inspektor rada nadležne organizacijske jedinice Republičke uprave za inspekcijske poslove i predstavnik centra za socijalni rad. Izuzetno, u sastav Regionalnog monitoring tima Banja Luka ulaze i tužilac Republičkog javnog tužilaštva i policijski službenik Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske, koji po potrebi mogu biti uključeni u rad drugih regionalnih monitoring timova. U sastav regionalnih monitoring timova, po potrebi, uključit će se i predstavnici drugih nadležnih institucija Republike Srpske i nevladinih organizacija.

Za koordinaciju rada regionalnih monitoring timova u Republici Srpskoj zadužen je koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u Republici Srpskoj. Koordinator tima dužan je vladi podnositi izvještaj o radu koordinacijskog tima, stanju trgovine ljudima te o provedbi Akcijskog plana kantona svakih šest mjeseci, nakon što ga usaglasi s koordinacijskim timom. Koordinator će izvještaj o stanju trgovine ljudima te o provedbi Akcijskog plana dostavljati i koordinatoru za borbu protiv trgovine ljudima Bosne i Hercegovine.

Smjernice za rad timova za borbu protiv trgovine ljudima

U namjeri da se članovima timova za borbu protiv trgovine ljudima olakša rad i unaprijedi njihova saradnja pripremljene su Smjernice za rad timova za borbu protiv trgovine ljudima. Sadržaj ovih smjernica zasnovan je na: međunarodnim pravnim aktima koje je Bosna i Hercegovina potpisala i ratificirala, a koji se odnose na zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda i na specifičnu oblast trgovine ljudima; pozitivnom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini (krivično i porodično zakonodavstvo, zakonodavstvo u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite i rada, zakonodavstvo o pružanju besplatne pravne pomoći, zakonodavstvo o inspekcijama, zakonodavstvo u oblasti stranaca i azilu) te podzakonskim aktima koji uređuju ove oblasti.

Smjernice za rad timova za borbu protiv trgovine ljudima jedna su od metoda kojima nadležna ministarstva nastoje pružiti stručnu, administrativnu i tehničku podršku učesnicima u provođenju akcijskih planova za borbu protiv trgovine ljudima i institucijama i organizacijama uključenim u aktivnostima na suzbijanju trgovine ljudima. Smjernice će zasigurno pomoći da se zajedničkim radom ojačaju i unaprijede kapaciteti za efikasno provođenje pravnog okvira za pružanje pomoći i zaštite žrtvama i svjedocima žrtvama trgovine ljudima, te da se na taj način postigne i krajnji cilj – osigura pravovremena, sveobuhvatna i efikasna identifikacija žrtava trgovine ljudima i osigura pomoć i zaštita svih žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini kroz aktivnosti svih nadležnih institucija na svim nivoima vlasti i organizacija civilnog društva, a prije svih tužilaštava, policije, centara i službi za socijalni rad, inspekcija, zdravstvenih institucija, obrazovnih institucija, centara za mentalno zdravlje, centara za besplatnu pravnu pomoć i nevladinih organizacija.

www.msb.gov.ba

Nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH u borbi protiv trgovine ljudima i zaštite stranih žrtava trgovine ljudima proizlaze i iz Zakona o strancima, Zakona o boravku i kretanju stranaca i azilu i njegovog provedbenog akta – Pravilnika o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima, kojim se utvrđuju pravila i standardi u postupanju, kao i druga pitanja u vezi sa prihvatom, oporavkom i povratkom stranaca žrtava trgovine ljudima.

S obzirom na svakodnevnu uključenost u aktivnosti borbe protiv trgovine ljudima i pružanja pomoći i zaštite žrtvama trgovine, službenici Ministarstva su često u prilici raditi na identifikaciji i upućivanju žrtava trgovine ljudima te usko sarađivati sa drugim institucijama i organizacijama uključenim u referalni mehanizam za postupanje sa žrtvama trgovine.

Odlukom o procedurama i načinu koordinacije aktivnosti na sprečavanju trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini i uspostavljanju funkcije Državnog koordinatora, Vijeće ministara BiH je 2003. godine, u cilju provođenja zajedničke politike i procedura nadležnih organa u oblasti sprečavanja trgovine ljudima kao i efikasne koordinacije aktivnosti u nadležnosti različitih institucija, uspostavilo funkciju državnog koordinatora. Državni koordinator je zadužen za koordinaciju aktivnosti u vezi sa trgovinom ljudima sa relavantnim domaćim i međunarodnim institucijama, organizacijama, kao i usmjeravanje aktivnosti i uspostavljanje kontakata sa ostalim ministarstvima na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta, a po potrebi i drugih lokalnih organa. Koordinator organizuje i inicira sastanke sa organizacijama i institucijama uključenim u sprečavanje trgovine ljudima te inicira prikupljanje relevantnih informacija i priprema izvještaj za Bosnu i Hercegovinu, a posebno o praćenju realizacije Akcionog plana na sprečavanju trgovine ljudima kao i provođenja drugih aktivnosti u vezi sa tim koje utvrdi Vijeće ministara BiH.

Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima nadležan je za uspostavljanje i održavanje koordinacije sa predstavnicima nadležnih institucija i ovlaštenih organizacija, prikupljanje podataka i pripremu odgovarajućih izvještaja o trgovini ljudima u BiH, koordiniranje i saradnju na pripremi programa obuke i edukacije.

Sve aktivnosti koje se realiziraju od strane Odsjeka obavljaju se u skladu sa državnim Akcionim planom; Zakonu o strancima, Zakonom o boravku i kretanju stranaca, Pravilnikom o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima, Pravilima o zaštiti žrtava i svjedoka žrtava trgovine ljudima državljana Bosne i Hercegovine, kao i svom ostalom domaćom i međunarodnom legislativom. Odsjekom rukovodi Državni coordinator.

Osnovna funkcija državnog koordinatora je koordinacija ukupnih aktivnosti, prikupljanje informacija o problemu trgovine ljudima u BiH; informiranje Vijeća ministara BiH o ovim problemima; priprema odgovarajućih preporuka; međunarodna, regionalna i saradnja sa nadležnim institucijama i nevladinim organizacijama uključenih u ove aktivnosti; priprema i revizija Državnog akcionog plana; edukacija i promocija aktivnosti nadležnih ministarstva i institucija koje se odnose na preduzete aktivnosti na suzbijanju trgovine ljudima. Da bi se realizirale aktivnosti planirane Akcionim planom, neophodno je osigurati finansiranje aktivnosti. Subjekti finansiranja su trebali biti država, entiteti i lokalne zajednice, a krajnji cilj je sprečavanje trgovine ljudima i pružanje pomoći žrtvama. Međutim, praksa je pokazala da su aktivnosti koje su se realizirale u proteklom periodu uglavnom finansirane iz sredstava međunarodnih donatora.

Služba za poslove sa strancima osnovana je Zakonom o Službi za poslove sa strancima (“Službeni glasnik BiH“, broj 54/05), kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH, s operativnom samostalnošću radi obavljanja poslova iz nadležnosti koje su propisane pomenutim Zakonom.
Služba se prvenstveno bavi nadzorom i kontrolom nad kretanjem i boravkom stranaca u Bosni i Hercegovini, kroz obavljanje administrativno-upravnih i inspekcijskih poslova.
Obavljanjem administrativno-upravnih poslova Služba odlučuje o statusu stranaca u BiH, dakle, kroz odobravanje ili odbijanje boravka stranaca u zemlji, kao i o odbijanju boravka, otkazu boravka i udaljenju stranaca iz zemlje.
Također, vrši određene sigurnosne provjere kod odlučivanja o izdavanju viza, a kod dugoročnih boravaka izdaje saglasnost na izdavanje dugoročnih viza.
Služba o strancima koji su u ilegalnom boravku, ili je očigledno da stranac neće dobrovoljno napustiti zemlju, odlučuje o smještaju stranaca pod nadzor u Imigracioni centar.
U okviru inspekcijske nadležnosti Služba operativnim putem kroz prikupljanje obavještenja i informacija prati i kontroliše zakonitost boravka stranaca u Bosni i Hercegovini.
Služba prikuplja podatke o ilegalnim migracijama i ilegalnim migrantima u Bosni i Hercegovini, zatim nadzire i kontroliše boravak stranaca kroz njihovu eventualnu nezakonitost u korištenju boravka, o ugrožavanju javne bezbjednosti ili ugrožavanja nacionalne sigurnosti zemlje od određenih kategorija stranaca, kao i drugih inkrimisanih radnji, nakon kojih Služba preduzima represivne mjere i primjenjuje druga zakonom propisana ovlaštenja.
Ove nadležnosti Služba izvršava putem obučenih i certifikovanih ovlaštenih lica – inspektora za strance.

www.mhrr.gov.ba

Nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH utvrđene su člankom 12. Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine i obuhvaćaju:

• praćenje i provedbu međunarodnih konvencija i drugih dokumenata iz oblasti ljudskih prava i temeljnih sloboda;
• promociju i zaštitu osobnih i zajedničkih ljudskih prava i sloboda;
• usklađivanje i pripremu izvješća nadležnim domaćim tijelima i institucijama i međunarodnim institucijama i organizacijama o provedbi obveza iz međunarodnih konvencija i međunarodnih dokumenata;
• kreiranje i provedbu aktivnosti na ispunjavanju obveza BiH glede prijama u euroatlantske integracije, posebno u vezi s primjenom Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim protokolima;
• praćenje, izradbu i raspačavanje informacija o standardima, ostvarenjima i aktivnostima u oblastima ljudskih prava;
• suradnju s vjerskim zajednicama;
• suradnju s nacionalnim manjinama i njihovim udrugama;
• suradnju s institucijama i organizacijama zaduženim za traženje nestalih osoba u BiH;
• suradnju s Crvenim križem/krstom BiH i Međunarodnim komitetom Crvenoga križa/krsta i humanitarnim organizacijama;
• staranje o pitanjima vezanim za azil i prava izbjeglica koji dolaze u BiH;
• provedbu Aneksa VII. Općega okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao i praćenje i nadzor glede provedbe tog aneksa;
• kreiranje i provedbu politike u BiH u oblasti povratka izbjeglica i raseljenih osoba u BiH, projekata rekonstrukcije i osiguranje drugih uvjeta za održiv povratak;
• usklađivanje, usmjeravanje i nadzor u okviru Komisije za izbjeglice i raseljene osobe, aktivnosti entiteta i drugih institucija u BiH odgovornih za provedbu politike u ovoj oblasti;
• sve ostale aktivnosti propisane zakonom, i/ili koje se odnose na provedbu Aneksa VI. i VII. Općega okvirnog sporazuma za mir u BiH;
• suradnja s nevladinim sektorom glede pitanja iz nadleštva Ministarstva;
• kreiranje politike useljavanja i azila u BiH;
• kreiranje politike BiH prema iseljeništvu.

www.mvp.gov.ba

Ministarstvo vanjskih poslova nadležno je za:

• provedbu utvrđene politike BiH i radi na razvoju međunarodnih odnosa sukladno stajalištima i smjernicama Predsjedništva Bosne i Hercegovine;
• predlaganje za utvrđivanja stajališta o pitanjima od interesa za vanjskopolitičke aktivnosti i međunarodni položaj BiH;
• zastupanje BiH u diplomatskim odnosima prema drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama te za neposrednu komunikaciju s diplomatskim predstavništvima i predstavništvima drugih država međunarodnih organizacija u BiH i obavlja stručne poslove u vezi s tim;
• praćenje stanja i razvoj međunarodnih odnosa BiH s drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim subjektima međunarodnoga prava i međunarodnih odnosa i o tome izvješćuje Parlament Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara);
• predlaganje Predsjedništvu Bosne i Hercegovine glede uspostave ili prekida diplomatskih ili konzularnih odnosa s drugim državama;
• suradnju s međunarodnim organizacijama, predlaganje Predsjedništvu Bosne i Hercegovine za učlanjenje, odnosno sudjelovanje BiH u radu međunarodnih organizacija;
• organiziranje, usmjeravanje i usklađivanje rada diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu;
• pripremanje i organiziranje međunarodnih posjeta i susreta;
• pripremanje bilateralnih i multilateralnih sporazuma;
• obavljanje poslova u vezi s boravkom i zaštitom prava i interesa državljana BiH na stalnom i privremenom boravku u inozemstvu i domaćih pravnih osoba u inozemstvu;
• praćenje – u suradnji s nadležnim ministarstvima i institucijama – međunarodnih ekonomskih kretanja i odnosa i izvješćuje nadležna tijela o tome, kao i o ekonomskim odnosima BiH s pojedinim zemljama i regijama;
• poticanje, razvijanje i usklađivanje suradnje s iseljeništvom iz BiH;
• pripremu dokumentacije, raščlambu, informacije i druge materijale za potrebe Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara i drugih tijela nadležnih za provedbu vanjske politike.

www.mpr.gov.ba

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, broj 5./03. od 7. ožujka 2003. god.) nadležno je za:

• administrativne funkcije vezane za pravosudna tijela na državnoj razini;
• međunarodnu i međuentitetsku pravosudnu suradnju (međusobnu pravnu pomoć i kontakte s međunarodnim sudovima);
• izradbu odgovarajućih zakona i propisa za uređenje pitanja iz alineje 1. i 2. ovoga članka;
• osiguravanje da zakonodavstvo BiH i njegova provedba na svim razinama budu u skladu s obvezama BiH koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma;
• suradnju s Ministarstvom vanjskih poslova i entitetima na izradbi međunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma;
• davanje smjernica i praćenje pravne naobrazbe, kako bi se osigurala međuentitetska usuglašenost u ovoj oblasti i postupanje u skladu s najboljim standardima;
• općenito djelovanje kao središnje usklađujuće tijelo za osiguravanje usklađenosti zakonodavstva i standarda pravosudnoga sustava među entitetima, bilo osiguranjem uvjeta za raspravu ili usklađivanjem inicijativa;
• ekstradiciju;
• poslove upravne inspekcije nad izvršavanjem zakona koji se odnose na državne službenike i uposlenike tijela uprave, upravni postupak i posebne upravne postupke i uredsko poslovanje u tijelima uprave;
• pitanja vezana za udruge građana, vođenje registara udruga građana i nevladinih organizacija koje djeluju na teritoriju BiH;
• druge poslove i zadatke koji nisu u nadleštvu drugih ministarstava Bosne i Hercegovine, a srodni su poslovima iz nadleštva ovoga ministarstva.

www.mcp.gov.ba

Ministarstvo je nadležno za:

• poslove državljanstva, upis i evidenciju građana, zaštitu osobnih podataka, prijavljivanje prebivališta i boravišta, osobne isprave, putne isprave, postupak evidencije registracije vozila, razminiranje.
• Također je nadležno za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u nadleštvu Bosne i Hercegovine i koji se odnose na utvrđivanje temeljnih načela usklađivanja aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na međunarodnom planu u područjima: zdravstva i socijalne zaštite, mirovina, znanosti i školstva, rada i zapošljavanja, kulture i športa, geodetskih, geoloških i meteoroloških poslova.

Ustav Bosne i Hercegovine uspostavio je nadležnost tužilaštava na entitetskom nivou, dok je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uspostavljeno naknadno kao institucija s posebnom nadležnošću za postupanje pred Sudom Bosne i Hercegovine u krivičnim djelima propisanim Zakonom o Sudu BiH,Zakonom o Tužilaštvu BiH, Krivičnim zakonom BiH, Zakonom o krivičnom postupku BiH,Zakonom o ustupanju predmeta od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju tužilaštvima u BiH.
Nadležnost i područje djelovanja Tužilaštva propisani su Zakonom o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, prema kojem je Tužilaštvo:

• organ nadležan za provođenje istrage za krivična djela za koja je nadležan Sud Bosne i Hercegovine, te za gonjenje počinitelja pred Sudom Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i drugim primjenjivim zakonima,
• organ nadležan za primanje zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima, u skladu sa zakonima, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama, uključujući i zahtjeve za izručenje ili predaju traženih lica od strane sudova ili organa na području Bosne i Hercegovine i drugih država, odnosno Međunarodnih sudova ili Tribunala,
• organ zadužen za izradu statističkog pregleda svojih aktivnosti (izvještaja o radu), te izradu informacije o stanju kriminaliteta u Bosni i Hercegovini i ukazuje na tendencije u njegovom kretanju. U zaključnom dijelu ove informacije glavni tužilac može iznijeti prijedloge zakonskih reformi.

Tužilaštvo BiH je sui generis institucija, te nije nadređeno entitetskim tužilaštvima nego je njegova nadležnost ograničena na procesuiranje krivičnih djela propisanih gore navedenim zakonima.
Druga tužilaštva u BiH uspostavljena su u skladu s postojećim političko-administrativnim ustrojem Bosne i Hercegovine tako da je:
Federalno tužilaštvo F BiH “vrhovno” tužilaštvo za deset kantonalnih tužilaštava s područja F BiH.
Republičko tužilaštvo RS je “vrhovno” tužilaštvo za pet okružnih tužilaštava na području Republike Srpske.
Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH je nadležno za područje Distrikta.

Poslovi iz nadležnosti Granične policije Bosne i Hercegovine su:
1.    Provođenje odredbi Zakona o nadzoru i kontroli prelaska državne granice kako je propisano tim zakonom;
2.    Provođenje odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu kako je propisano tim zakonom;
3.    Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje djela koja su propisana krivičnim zakonima u BiH kada:

• su ta krivična djela usmjerena protiv sigurnosti državne granice ili protiv izvršenja poslova i zadataka iz nadležnosti Granične policije; ili
• se ta krivična djela moraju goniti u skladu sa odredbama o zloupotrebi javnih isprava koje služe kao dokaz identiteta, o putnoj ispravi i obavezi posjedovanja vize,te odredbama o kretanju iboravku stranaca i azilu ukoliko su počinjena prilikom prelaskagranice ili su direktno vezana za prelazak državne granice; ili
• ta krivična djela obuhvataju prijevoz robe preko državne granice čiji promet nije dopušten, robe bez službenog odobrenja ili u slučaju kršenja važeće zabrane, ukoliko je Graničnoj policiji dodijeljena dužnost nadzora takvog odobrenja i zabrane na osnovi drugog propisa ili administrativnog sporazuma s organima odgovornim za takvo gonjenje;

4.    Sprječavanje, otkrivanje i istraživanje drugih krivičnih djela na zahtjev nadležnog organa;
5.    Sprječavanje, otkrivanje i istraživanje:

• prekršaja koji su propisani Zakonom o nadzoru i kontroli prelaska državne granice, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, te drugim zakonima; ili
• drugih prekršaja na zahtjev nadležnog organa;

6.    Pružanje policijske podrške organizacijskim jedinicama u sklopu Ministarstva sigurnosti u provođenju Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu i drugih važećih propisa iz ove oblasti;
7.    Poduzimanje mjera zaštite zračnog civilnog saobraćaja i sigurnosti prostorija međunarodnih aerodroma u BiH;
8.    Osiguravanje svoje organizacijske jedinice od opasnosti;
9.    Davanje stručnog mišljenje pravosudnim organima ili drugim institucijama na njihov zahtjev, a vezano za vjerodostojnost dokumenata koji su korišteni ili su se namjeravali koristiti za prelazak državne granice. Takvi dokumenti uključuju putne dokumente, dokumente za ličnu identifikaciju i bilo koje druge dokumente koji su vezani za kretanje osoba, vozila ili roba preko državne granice.
10.    Izvršava i druge poslove propisane zakonom i drugim propisom.

Nadležnost SIPA-e
Poslovi iz nadležnosti SIPA-e su:  

• sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine (udaljnjem tekstu: Sud), a posebno: organiziranog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima idrugih krivičnih djela protiv  čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te teškogfinansijskog kriminala.
• prikupljanje obavještenja i podataka o krivičnim djelima iz tačke 1. ovogstava, te praćenje i analiza sigurnosne situacije i pojava koje pogoduju nastanku i razvojukriminaliteta;  
• pružanje pomoći Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) uprikupljanju obavještenja, te izvršavanje naloga Suda i Glavnog tužioca BiH (u daljnjem tekstu:Tužilac);  
• fizička i tehnička zaštita osoba, objekata i druge imovine zaštićene po ovome zakonu;  
• zaštita svjedoka;  

6. provoñenje meñunarodnih sporazuma o policijskoj saradnji i drugih međunarodnih instrumenata u
njenoj nadležnosti;  

• kriminalistička ekspertiza;  
• ostali poslovi propisani zakonom i drugim propisom.  

SIPA obrađuje podatke i vodi evidencije u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima BiH,
Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i drugim propisima BiH.

Regulatorna agencija za komunikacije je u potpunosti nezavisna prilikom donošenja odluka. Agencija obavlja svoj rad na državnom nivou i u skladu sa opštim principima legalnosti, objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije.
Regulatorna agencija za komunikacije:

• Izdaje dozvole za područja emitovanja i telekomunikacija na otvoren i pravedan način, te unapređuje najviše nivoe profesionalizma i poslovne održivosti zajednica operatora telekomunikacija i elektronskih medija u Bosni i Hercegovini.
• Ohrabruje uspostavljanje konkurentnog sektora komunikacija orijentisanog ka tržištu, radi dobrobiti svih građana Bosne i Hercegovine.
• Stimuliše stvaranje uslova za kontinuitetan razvoj medijskih sloboda, te na taj način pomaže u uspostavi građanskog društva.
• Podržava učešće građana u doprinosu promociji profesionalnog i odgovornog medijskog sektora.
• Štiti interese svih korisnika i operatora telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini, u smislu nediskriminatorskog pristupa, kvaliteta i cijena usluga.
• Podržava uvođenje novih tehnologija i usluga u skladu sa potrebama korisnika.
• Promoviše razvoj informacionog društva u Bosni i Hercegovini.

NAŠA MISIJA
Misija Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine je, stalnom komunikacijom, koordinacijom i saradnjom sa svim partnerima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, služiti policijskim i drugim relevantnim tijelima u Bosni i Hercegovini u efikasnijem obavljanju poslova iz njihove nadležnosti, te vršiti zaštitu osoba i objekata koji se štite i tako aktivno doprinositi sigurnosti i kvalitetu života građana Bosne i Hercegovine, regije i šire.
VIZIJA DIREKCIJE
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine postaje moderna, inventivna i ciljno orijentisana profesionalna policijska agencija koja mjerljivo doprinosi sigurnosti zemlje i regije postajući prepoznatljiva dodatna vrijednost policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.
Direkcija postaje osposobljena da preuzme svoje obveze na pridruživanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Uposlenici će kontinuirano razvijati kapacitete Direkcije obučavanjem, korišćenjem savremenih tehnologija, inovacija i razvijanjem partnerskih odnosa, temeljenih na profesionalizmu i međusobnom uvažavanju.
STRATEŠKI CILJEVI

• Razvijati i jačati komunikaciju, koordinaciju i saradnju između policijskih tijela BIH i njihovu saradnju sa odgovarajućim tijelima u BiH u skladu sa najboljim praksama i standardima EU u pravcu učinkovitijeg suprotstavljanja svim oblicima kriminaliteta;
• Uspostavljati i unapređivati međunarodnu operativnu policijsku saradnju radi učinkovitijeg suprotstavljanja međunarodnom kriminalitetu;
• Kontinuirano unapređivanje zaštite VIP osoba i objekata;
• Pravovremeno osigurati objedinjene informacije o sigurnosnom stanju u Bosni i Hercegovini za nadležna policijska i druga tijela u BiH.
• Kontinuirano jačati kapacitete za podršku i upravljanje u pravcu kvalitetnijeg obavljanja poslova iz nadležnosti Direkcije.