Državne institucije

Kako bi se problem trgovine ljudima rješavao na državnoj razini, Vijeće ministara BiH u julu 2003.g. donijelo je Odluku o procedurama i načinu koordinacije aktivnosti na sprječavanju trgovine ljudima i ilegalne imigracije u Bosni i Hercegovini i uspostavljanju funkcije Državnog koordinatora za Bosnu i Hercegovinu.

Na osnovu Odluke, pored funkcije Državnog koordinatora uspostavljena je koordinacijska struktura odnosno tzv. Državna grupa koju čine službenici različitih ministarstava Bosne i Hercegovine. Od polovine mjeseca oktobra 2003. godine u potpunosti je operativan i Ured državnog koordinatora. U svrhu efikasnog sprovođenja Državnog akcionog plana, odnosno operativnih planova u trogodišnjem razdoblju (2005- 2007), pored već ranije osnovanih Državne grupe i Podgrupe za sprečavanje trgovine djecom, oformljene su tri tematske radne skupine koje rade na aktivnostima definiranim u tri ključna segmenta: prevencija, zaštita i krivično gonjenje. Sve tri skupine su sačinjene od predstavnika državnih ministarstava i institucija, nevladinih i međunarodnih organizacija. Pored redovnih mjesečnih sastanaka Državnog koordinatora i Državne grupe te dvomjesečnih sastanaka Podgrupe za djecu, s ciljem praćenja trenda trgovine ljudima, analiziranja situacije i planiranja konkretnih mjera na implementaciji Operativnog plana aktivnosti, održavaju se i redoviti sastanci sa Oficirima za vezu iz svih policijskih službi u Bosni i Hercegovini (SIPA, DGS, Ministarstava unutrašnjih poslova entiteta, kantona te Policija Brčko Distrikta). Na sastancima se razmjenjuju informacije o opštim trendovima trgovine ljudima kao i o konkretnim slučajevima trgovine ljudima i eventualnim problemima u implementaciji relevantog zakonodavstva i saradnje sa tužilaštvima i službama za strance, te planiraju zajedničke aktivnosti. Memorandum o međusobnoj suradnji potpisan od strane Državnog koordinatora i rukovoditelja Udarne grupe utvrdio je obaveze između ove dvije institucije u procesu prikupljanja, razmjene i korištenja informacija te modaliteta zajedničkog djelovanja na sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i ilegalne imigracije. Suradnja podrazumijeva aktivnosti na pitanjima zaštite žrtava trgovine ljudima, razvijanju baze podataka o trgovini ljudima, kao i sprovođenju zajedničkih istraživanja i raznih oblika stručnog usavršavanja. Kako bi se osigurala koordinacija aktivnosti Ureda državnog koordinatora, nevladinih i međunarodnih organizacija održavaju se redoviti tromjesečni referalni sastanci. Referalni sastanci su platforma za razmjenu informacija o sprovedenim i planiranim aktivnostima, koordiniranje i usaglašavanje takvih aktivnosti s ciljem izbjegavanja dupliranja angažmana i projekata, a samim tim i paralelnog trošenja sredstava.

www.msb.gov.ba

Nadležno je za:

• zaštitu međunarodnih granica, unutarnjih graničnih prijelaza i reguliranje prometa na graničnim prijelazima BiH;
• sprječavanje i otkrivanje počinitelja kaznenih djela terorizma, trgovine drogom,
• krivotvorenja domaće i strane valute i trgovine ljudima i drugih kaznenih djela sa međunarodnim ili međuentitetskim elementom;
• međunarodnu suradnju u svim oblastima iz nadležnosti ministarstva.
• za zaštitu osoba i objekata; prikupljanje i korištenje podataka od značaja za sigurnost BiH; organizaciju i usuglašavanje aktivnosti entitetskih ministarstava unutarnjih poslova i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u ostvarivanju sigurnosnih zadataka u interesu BiH;
• provođenje međunarodnih obveza i suradnju u provođenju civilne zaštite, koordiniranje djelovanja entitetskih službi civilne zaštite u BiH, i usklađivanje njihovih planova za slučaj prirodne ili druge nesreće koje zahvataju teritorij BiH, i donošenje programa i planova zaštite i spašavanja.

Ministarstvo sigurnosti provodi politiku useljavanja i azila BiH i uređuje procedure vezano za kretanje i boravak stranaca u BiH.

Ministarstvo sigurnosti BiH ima i posebne nadležnosti u borbi protiv trgovine ljudima i ilegalnih imigracija u BiH određene Odlukom Vijeća ministara BiH o procedurama i načinu koordinacije aktivnosti na sprečavanju trgovine ljudima i ilegalne imigracije u Bosni i Hercegovini i uspostavljanju funkcije državnog koordinatora za Bosnu i Hercegovinu. Prema ovoj odluci, Ministarstvo  odnosno Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima je nadležno da uspostavi i održava koordinaciju sa oficirima za vezu iz ministarstava unutrašnjih poslova, prikupljanje podataka i pripremu odgovarajućih izvještaja o trgovini ljudima u BiH, koordiniranje i saradnju na pripremi programa obuke i edukacije.
Nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH u borbi protiv trgovine ljudima i zaštite stranih žrtava trgovine ljudima proizlaze i iz Zakona o boravku i kretanju stranaca i azilu i njegovog provedbenog akta – Pravilnika o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima kojim se utvrđuju pravila i standardi u postupanju, kao i druga pitanja u vezi sa prihvatom, oporavkom i povratkom stranaca žrtava trgovine ljudima.
S obzirom na svakodnevnu uključenost u aktivnosti borbe protiv trgovine ljudima i pružanja pomoći i zaštite žrtvama trgovine, službenici Ministarstva odnosno Odsjeka su često u prilici raditi na identifikaciji i upućivanju žrtava trgovine ljudima te usko sarađivati sa drugim institucijama i organizacijama uključenim u referalni mehanizam za postupanje sa žrtvama trgovine.
U provođenju zakona i odluka, Ministarstvo sigurnosti BiH i državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije u okviru aktivnosti usmjerenih na suzbijanje i otklanjanje uzroka i posljedica trgovine ljudima dužni su da čuvaju profesionalnu tajnu jer neovlaštenim objelodanjivanjem podataka nanosi se šteta žrtvi trgovine ljudima, te se protiv osobe koja odaje ove podatke može pokrenuti postupak za naknadu nanesene štete.

Služba za poslove sa strancima osnovana je Zakonom o Službi za poslove sa strancima (“Službeni glasnik BiH“, broj 54/05), kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH, s operativnom samostalnošću radi obavljanja poslova iz nadležnosti koje su propisane pomenutim Zakonom.
Služba se prvenstveno bavi nadzorom i kontrolom nad kretanjem i boravkom stranaca u Bosni i Hercegovini, kroz obavljanje administrativno-upravnih i inspekcijskih poslova.
Obavljanjem administrativno-upravnih poslova Služba odlučuje o statusu stranaca u BiH, dakle, kroz odobravanje ili odbijanje boravka stranaca u zemlji, kao i o odbijanju boravka, otkazu boravka i udaljenju stranaca iz zemlje.
Također, vrši određene sigurnosne provjere kod odlučivanja o izdavanju viza, a kod dugoročnih boravaka izdaje saglasnost na izdavanje dugoročnih viza.
Služba o strancima koji su u ilegalnom boravku, ili je očigledno da stranac neće dobrovoljno napustiti zemlju, odlučuje o smještaju stranaca pod nadzor u Imigracioni centar.
U okviru inspekcijske nadležnosti Služba operativnim putem kroz prikupljanje obavještenja i informacija prati i kontroliše zakonitost boravka stranaca u Bosni i Hercegovini.
Služba prikuplja podatke o ilegalnim migracijama i ilegalnim migrantima u Bosni i Hercegovini, zatim nadzire i kontroliše boravak stranaca kroz njihovu eventualnu nezakonitost u korištenju boravka, o ugrožavanju javne bezbjednosti ili ugrožavanja nacionalne sigurnosti zemlje od određenih kategorija stranaca, kao i drugih inkrimisanih radnji, nakon kojih Služba preduzima represivne mjere i primjenjuje druga zakonom propisana ovlaštenja.
Ove nadležnosti Služba izvršava putem obučenih i certifikovanih ovlaštenih lica – inspektora za strance.

www.mhrr.gov.ba

Nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH utvrđene su člankom 12. Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine i obuhvaćaju:

• praćenje i provedbu međunarodnih konvencija i drugih dokumenata iz oblasti ljudskih prava i temeljnih sloboda;
• promociju i zaštitu osobnih i zajedničkih ljudskih prava i sloboda;
• usklađivanje i pripremu izvješća nadležnim domaćim tijelima i institucijama i međunarodnim institucijama i organizacijama o provedbi obveza iz međunarodnih konvencija i međunarodnih dokumenata;
• kreiranje i provedbu aktivnosti na ispunjavanju obveza BiH glede prijama u euroatlantske integracije, posebno u vezi s primjenom Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim protokolima;
• praćenje, izradbu i raspačavanje informacija o standardima, ostvarenjima i aktivnostima u oblastima ljudskih prava;
• suradnju s vjerskim zajednicama;
• suradnju s nacionalnim manjinama i njihovim udrugama;
• suradnju s institucijama i organizacijama zaduženim za traženje nestalih osoba u BiH;
• suradnju s Crvenim križem/krstom BiH i Međunarodnim komitetom Crvenoga križa/krsta i humanitarnim organizacijama;
• staranje o pitanjima vezanim za azil i prava izbjeglica koji dolaze u BiH;
• provedbu Aneksa VII. Općega okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao i praćenje i nadzor glede provedbe tog aneksa;
• kreiranje i provedbu politike u BiH u oblasti povratka izbjeglica i raseljenih osoba u BiH, projekata rekonstrukcije i osiguranje drugih uvjeta za održiv povratak;
• usklađivanje, usmjeravanje i nadzor u okviru Komisije za izbjeglice i raseljene osobe, aktivnosti entiteta i drugih institucija u BiH odgovornih za provedbu politike u ovoj oblasti;
• sve ostale aktivnosti propisane zakonom, i/ili koje se odnose na provedbu Aneksa VI. i VII. Općega okvirnog sporazuma za mir u BiH;
• suradnja s nevladinim sektorom glede pitanja iz nadleštva Ministarstva;
• kreiranje politike useljavanja i azila u BiH;
• kreiranje politike BiH prema iseljeništvu.

www.mvp.gov.ba

Ministarstvo vanjskih poslova nadležno je za:

• provedbu utvrđene politike BiH i radi na razvoju međunarodnih odnosa sukladno stajalištima i smjernicama Predsjedništva Bosne i Hercegovine;
• predlaganje za utvrđivanja stajališta o pitanjima od interesa za vanjskopolitičke aktivnosti i međunarodni položaj BiH;
• zastupanje BiH u diplomatskim odnosima prema drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama te za neposrednu komunikaciju s diplomatskim predstavništvima i predstavništvima drugih država međunarodnih organizacija u BiH i obavlja stručne poslove u vezi s tim;
• praćenje stanja i razvoj međunarodnih odnosa BiH s drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim subjektima međunarodnoga prava i međunarodnih odnosa i o tome izvješćuje Parlament Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara);
• predlaganje Predsjedništvu Bosne i Hercegovine glede uspostave ili prekida diplomatskih ili konzularnih odnosa s drugim državama;
• suradnju s međunarodnim organizacijama, predlaganje Predsjedništvu Bosne i Hercegovine za učlanjenje, odnosno sudjelovanje BiH u radu međunarodnih organizacija;
• organiziranje, usmjeravanje i usklađivanje rada diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu;
• pripremanje i organiziranje međunarodnih posjeta i susreta;
• pripremanje bilateralnih i multilateralnih sporazuma;
• obavljanje poslova u vezi s boravkom i zaštitom prava i interesa državljana BiH na stalnom i privremenom boravku u inozemstvu i domaćih pravnih osoba u inozemstvu;
• praćenje – u suradnji s nadležnim ministarstvima i institucijama – međunarodnih ekonomskih kretanja i odnosa i izvješćuje nadležna tijela o tome, kao i o ekonomskim odnosima BiH s pojedinim zemljama i regijama;
• poticanje, razvijanje i usklađivanje suradnje s iseljeništvom iz BiH;
• pripremu dokumentacije, raščlambu, informacije i druge materijale za potrebe Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara i drugih tijela nadležnih za provedbu vanjske politike.

www.mpr.gov.ba

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, broj 5./03. od 7. ožujka 2003. god.) nadležno je za:

• administrativne funkcije vezane za pravosudna tijela na državnoj razini;
• međunarodnu i međuentitetsku pravosudnu suradnju (međusobnu pravnu pomoć i kontakte s međunarodnim sudovima);
• izradbu odgovarajućih zakona i propisa za uređenje pitanja iz alineje 1. i 2. ovoga članka;
• osiguravanje da zakonodavstvo BiH i njegova provedba na svim razinama budu u skladu s obvezama BiH koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma;
• suradnju s Ministarstvom vanjskih poslova i entitetima na izradbi međunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma;
• davanje smjernica i praćenje pravne naobrazbe, kako bi se osigurala međuentitetska usuglašenost u ovoj oblasti i postupanje u skladu s najboljim standardima;
• općenito djelovanje kao središnje usklađujuće tijelo za osiguravanje usklađenosti zakonodavstva i standarda pravosudnoga sustava među entitetima, bilo osiguranjem uvjeta za raspravu ili usklađivanjem inicijativa;
• ekstradiciju;
• poslove upravne inspekcije nad izvršavanjem zakona koji se odnose na državne službenike i uposlenike tijela uprave, upravni postupak i posebne upravne postupke i uredsko poslovanje u tijelima uprave;
• pitanja vezana za udruge građana, vođenje registara udruga građana i nevladinih organizacija koje djeluju na teritoriju BiH;
• druge poslove i zadatke koji nisu u nadleštvu drugih ministarstava Bosne i Hercegovine, a srodni su poslovima iz nadleštva ovoga ministarstva.

www.mcp.gov.ba

Ministarstvo je nadležno za:

• poslove državljanstva, upis i evidenciju građana, zaštitu osobnih podataka, prijavljivanje prebivališta i boravišta, osobne isprave, putne isprave, postupak evidencije registracije vozila, razminiranje.
• Također je nadležno za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u nadleštvu Bosne i Hercegovine i koji se odnose na utvrđivanje temeljnih načela usklađivanja aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na međunarodnom planu u područjima: zdravstva i socijalne zaštite, mirovina, znanosti i školstva, rada i zapošljavanja, kulture i športa, geodetskih, geoloških i meteoroloških poslova.

Ustav Bosne i Hercegovine uspostavio je nadležnost tužilaštava na entitetskom nivou, dok je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uspostavljeno naknadno kao institucija s posebnom nadležnošću za postupanje pred Sudom Bosne i Hercegovine u krivičnim djelima propisanim Zakonom o Sudu BiH,Zakonom o Tužilaštvu BiH, Krivičnim zakonom BiH, Zakonom o krivičnom postupku BiH,Zakonom o ustupanju predmeta od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju tužilaštvima u BiH.
Nadležnost i područje djelovanja Tužilaštva propisani su Zakonom o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, prema kojem je Tužilaštvo:

• organ nadležan za provođenje istrage za krivična djela za koja je nadležan Sud Bosne i Hercegovine, te za gonjenje počinitelja pred Sudom Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i drugim primjenjivim zakonima,
• organ nadležan za primanje zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima, u skladu sa zakonima, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama, uključujući i zahtjeve za izručenje ili predaju traženih lica od strane sudova ili organa na području Bosne i Hercegovine i drugih država, odnosno Međunarodnih sudova ili Tribunala,
• organ zadužen za izradu statističkog pregleda svojih aktivnosti (izvještaja o radu), te izradu informacije o stanju kriminaliteta u Bosni i Hercegovini i ukazuje na tendencije u njegovom kretanju. U zaključnom dijelu ove informacije glavni tužilac može iznijeti prijedloge zakonskih reformi.

Tužilaštvo BiH je sui generis institucija, te nije nadređeno entitetskim tužilaštvima nego je njegova nadležnost ograničena na procesuiranje krivičnih djela propisanih gore navedenim zakonima.
Druga tužilaštva u BiH uspostavljena su u skladu s postojećim političko-administrativnim ustrojem Bosne i Hercegovine tako da je:
Federalno tužilaštvo F BiH “vrhovno” tužilaštvo za deset kantonalnih tužilaštava s područja F BiH.
Republičko tužilaštvo RS je “vrhovno” tužilaštvo za pet okružnih tužilaštava na području Republike Srpske.
Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH je nadležno za područje Distrikta.

Poslovi iz nadležnosti Granične policije Bosne i Hercegovine su:
1.    Provođenje odredbi Zakona o nadzoru i kontroli prelaska državne granice kako je propisano tim zakonom;
2.    Provođenje odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu kako je propisano tim zakonom;
3.    Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje djela koja su propisana krivičnim zakonima u BiH kada:

• su ta krivična djela usmjerena protiv sigurnosti državne granice ili protiv izvršenja poslova i zadataka iz nadležnosti Granične policije; ili
• se ta krivična djela moraju goniti u skladu sa odredbama o zloupotrebi javnih isprava koje služe kao dokaz identiteta, o putnoj ispravi i obavezi posjedovanja vize,te odredbama o kretanju iboravku stranaca i azilu ukoliko su počinjena prilikom prelaskagranice ili su direktno vezana za prelazak državne granice; ili
• ta krivična djela obuhvataju prijevoz robe preko državne granice čiji promet nije dopušten, robe bez službenog odobrenja ili u slučaju kršenja važeće zabrane, ukoliko je Graničnoj policiji dodijeljena dužnost nadzora takvog odobrenja i zabrane na osnovi drugog propisa ili administrativnog sporazuma s organima odgovornim za takvo gonjenje;

4.    Sprječavanje, otkrivanje i istraživanje drugih krivičnih djela na zahtjev nadležnog organa;
5.    Sprječavanje, otkrivanje i istraživanje:

• prekršaja koji su propisani Zakonom o nadzoru i kontroli prelaska državne granice, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, te drugim zakonima; ili
• drugih prekršaja na zahtjev nadležnog organa;

6.    Pružanje policijske podrške organizacijskim jedinicama u sklopu Ministarstva sigurnosti u provođenju Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu i drugih važećih propisa iz ove oblasti;
7.    Poduzimanje mjera zaštite zračnog civilnog saobraćaja i sigurnosti prostorija međunarodnih aerodroma u BiH;
8.    Osiguravanje svoje organizacijske jedinice od opasnosti;
9.    Davanje stručnog mišljenje pravosudnim organima ili drugim institucijama na njihov zahtjev, a vezano za vjerodostojnost dokumenata koji su korišteni ili su se namjeravali koristiti za prelazak državne granice. Takvi dokumenti uključuju putne dokumente, dokumente za ličnu identifikaciju i bilo koje druge dokumente koji su vezani za kretanje osoba, vozila ili roba preko državne granice.
10.    Izvršava i druge poslove propisane zakonom i drugim propisom.

Nadležnost SIPA-e
Poslovi iz nadležnosti SIPA-e su:  

• sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine (udaljnjem tekstu: Sud), a posebno: organiziranog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima idrugih krivičnih djela protiv  čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te teškogfinansijskog kriminala.
• prikupljanje obavještenja i podataka o krivičnim djelima iz tačke 1. ovogstava, te praćenje i analiza sigurnosne situacije i pojava koje pogoduju nastanku i razvojukriminaliteta;  
• pružanje pomoći Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) uprikupljanju obavještenja, te izvršavanje naloga Suda i Glavnog tužioca BiH (u daljnjem tekstu:Tužilac);  
• fizička i tehnička zaštita osoba, objekata i druge imovine zaštićene po ovome zakonu;  
• zaštita svjedoka;  

6. provoñenje meñunarodnih sporazuma o policijskoj saradnji i drugih međunarodnih instrumenata u
njenoj nadležnosti;  

• kriminalistička ekspertiza;  
• ostali poslovi propisani zakonom i drugim propisom.  

SIPA obrađuje podatke i vodi evidencije u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima BiH,
Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i drugim propisima BiH.

Regulatorna agencija za komunikacije je u potpunosti nezavisna prilikom donošenja odluka. Agencija obavlja svoj rad na državnom nivou i u skladu sa opštim principima legalnosti, objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije.
Regulatorna agencija za komunikacije:

• Izdaje dozvole za područja emitovanja i telekomunikacija na otvoren i pravedan način, te unapređuje najviše nivoe profesionalizma i poslovne održivosti zajednica operatora telekomunikacija i elektronskih medija u Bosni i Hercegovini.
• Ohrabruje uspostavljanje konkurentnog sektora komunikacija orijentisanog ka tržištu, radi dobrobiti svih građana Bosne i Hercegovine.
• Stimuliše stvaranje uslova za kontinuitetan razvoj medijskih sloboda, te na taj način pomaže u uspostavi građanskog društva.
• Podržava učešće građana u doprinosu promociji profesionalnog i odgovornog medijskog sektora.
• Štiti interese svih korisnika i operatora telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini, u smislu nediskriminatorskog pristupa, kvaliteta i cijena usluga.
• Podržava uvođenje novih tehnologija i usluga u skladu sa potrebama korisnika.
• Promoviše razvoj informacionog društva u Bosni i Hercegovini.

NAŠA MISIJA
Misija Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine je, stalnom komunikacijom, koordinacijom i saradnjom sa svim partnerima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, služiti policijskim i drugim relevantnim tijelima u Bosni i Hercegovini u efikasnijem obavljanju poslova iz njihove nadležnosti, te vršiti zaštitu osoba i objekata koji se štite i tako aktivno doprinositi sigurnosti i kvalitetu života građana Bosne i Hercegovine, regije i šire.
VIZIJA DIREKCIJE
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine postaje moderna, inventivna i ciljno orijentisana profesionalna policijska agencija koja mjerljivo doprinosi sigurnosti zemlje i regije postajući prepoznatljiva dodatna vrijednost policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.
Direkcija postaje osposobljena da preuzme svoje obveze na pridruživanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Uposlenici će kontinuirano razvijati kapacitete Direkcije obučavanjem, korišćenjem savremenih tehnologija, inovacija i razvijanjem partnerskih odnosa, temeljenih na profesionalizmu i međusobnom uvažavanju.
STRATEŠKI CILJEVI

• Razvijati i jačati komunikaciju, koordinaciju i saradnju između policijskih tijela BIH i njihovu saradnju sa odgovarajućim tijelima u BiH u skladu sa najboljim praksama i standardima EU u pravcu učinkovitijeg suprotstavljanja svim oblicima kriminaliteta;
• Uspostavljati i unapređivati međunarodnu operativnu policijsku saradnju radi učinkovitijeg suprotstavljanja međunarodnom kriminalitetu;
• Kontinuirano unapređivanje zaštite VIP osoba i objekata;
• Pravovremeno osigurati objedinjene informacije o sigurnosnom stanju u Bosni i Hercegovini za nadležna policijska i druga tijela u BiH.
• Kontinuirano jačati kapacitete za podršku i upravljanje u pravcu kvalitetnijeg obavljanja poslova iz nadležnosti Direkcije.