Definicija
Trgovina ljudima označava upotrebu sile ili prijetnje upotrebe sile ili druge oblike prinude, otmice, prevare ili obmane, zloupotrebe vlasti ili utjecaja ili položaja bespomoćnosti ili davanja ili primanja isplata ili drugih koristi kako bi se privolilo lice koje ima kontrolu nad drugim licem da vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi lice u svrhu iskorištavanja prostitucijom drugog lica ili drugih oblika seksualnog iskorištavanja, prisilnog rada ili usluga, ropstva ili njemu sličnog odnosa, služenja, odstranjivanja dijelova ljudskog tijela ili drugog iskorištavanja. Izraz trgovina ljudima isto tako obuhvata sljedeće pojmove krivičnih djela koja su predviđena Krivičnim zakonom BiH: zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu; i međunarodno vrbovanje radi prostitucije. Također obuhvata krivična djela trgovine ljudima koja su predviđena krivičnim zakonima entiteta i Brčko Distrikta BiH radi vršenja prostitucije, iskorištavanje djece u svrhu pornografije, proizvodnja i prikazivanje dječije pornografije, navođenje na prostituciju i upoznavanje djeteta sa pornografijom.
Trgovina ljudima predstavlja ozbiljan društveni problem, jer najdrastičnije ugrožava osnovna ljudska prava – pravo na život, slobodu izbora, slobodu kretanja, koji kao fenomen, stoji na suprotnoj strani u odnosu na poštivanje ljudskih prava. Zbog sve izraženije globalizacije na različitim nivoima i trgovina ljudima je postala globalni problem, tako da postaje zajednički:
- zemljama u političkoj i ekonomskoj tranziciji i zemljama koje su imale iskustva sa ratovima (određujemo ih još i kao zemlje porijekla kada je trgovina ljudima u pitanju), kao i
- ekonomski razvijenim zemljama (koje se istovremeno pojavljuju kao tranzitne zemlje i zemlje destinacije).
Deceniju unazad u Jugoistočnoj Evropi, trgovina ljudskim bićima bila je u povojima, a danas je postala prava industrija, veoma organizovana mreža kriminalaca, koja se koristi savremenim komunikacijama i praktično djeluje neometano i bez granica. Preprodaja, krijumčarenje žena, djevojčica, a u posljednje vrijeme sve više i dječaka, postala je najunosniji vid zarade pri čemu se starosna dob žrtava sve više snižava i regrutuju se sve mlađe osobe, te ostale marginalizovane grupe stanovništva (stranci, izbjeglice azilanti, imigranti, manjine i druge socijalno isključene kategorije). Prateći ovakav stepen raširenosti trgovine ljudima, sprečavanje ovog globalnog i organizovanog kriminala za svaku zemlju predstavlja izazov koji se mora prihvatiti i zahtijeva odgovarajuća istraživanja uzroka, rasprostranjenosti i preduzimanja planskih akcija potpomognutih od strane cjelokupnog društva, od lokalnih, državnih do globalnih napora.
Ekspanzija ovog fenomena doprinijela je i tome da se forma iskorištavanja ljudi nije ograničila samo na seksualnu eksploataciju, odnosno najčešće na prisilnu prostituciju, već i na prisilni rad. U novije vrijeme ona dobija novu zastrašujuću formu a to je uzimanje ljudskih organa, iskorištavanje u oblasti pornografije i ostalim oblicima rastuće seks-industrije, kao i kroz druge oblike ropskog rada.
Zbog svojih posljedica, trgovina ljudima posljednjih godina zaokuplja pažnju javnosti, međunarodnih i domaćih vladinih i nevladinih organizacija. UN su usvojile mnoge akte, poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, te konvencija kojima se proklamuje zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda, a veliki broj zemalja ih je ratifikovao. Činjenica je, međutim, da se ovaj fenomen i dalje širi. Radi toga nije pretjerano naglašavanje u okviru međunarodnih izvještaja o stanju ljudskih prava, posebno onim UN-a, da trgovina ljudima predstavlja zločin koji ugrožava slobodu i lični integritet ljudi, tj. oblik modernog ropstva.
